Epileptični napad – Epilepsija

Epileptični napad – Epilepsija

Epilepsija je jedna od najčešćih hroničnih neuroloških bolesti. Prema podacima SZO više od 65 miliona ljudi širom sveta ima epilepsiju, a svake godine se dijagnostikuje 300.000 novih slučajeva bolesti. Procenjuje se da oko šest miliona ljudi u Evropi boluje od epilepsije, u proseku jedan od 100, što znači da oko 1% građana Srbije boluje od ove bolesti.

Epileptični napad je kratkotrajni poremećaj u mozgu koji prouzrokuje električno pražnjenje nervnih ćelija. Postoje različite vrste epileptičnih napada i svaka osoba koja boluje od epilepsije ima identične epileptične napade koji se ponavljaju. Jedan epileptični napad u životu ne znači da pojedinac boluje od epilepsije. Ukoliko osoba ima ponavljane napade, ona ima epilepsiju. Kako postoje različite vrste napada, tako postoje i različite vrste epilepsija.

Postoje mnogi različiti uzroci epilepsije. Kod samo 30% slučajeva lekari su u stanju da utvrde jasan uzrok epilepsije. To znači da je kod 70% bolesnika sa epilepsijom uzrok nerasvetljen. Česti uzroci epilepsije su povreda mozga, moždani udar, tumori mozga ili infekcije moždanog tkiva. Nasledna predispozicija, tj. genetski činioci takođe imaju ulogu u pojavi epileptičkih napada. Međutim, nasleđivanje je vrlo složeno i mali broj epilepsija se nasleđuje direktno s roditelja na potomstvo.
Lečenje obolelih od epilepsije vrlo je kompleksno i nekad zahteva interdisciplinarni pristup.

Prema preporukama ILAE u timu, uz neurologe – epileptologe koji imaju dominantnu ulogu, učestvuju i mnogi drugi: psihijatri, psiholozi, neuroradiolozi, neurohirurzi i dr.

Prof. dr Ksenija Gebauer Bukurov