Doppler, Duplex i Tcd

Doppler, Duplex i Tcd

Čovek je star onoliko koliko su mu stari krvni sudovi!!! Doppler i duplex krvnih sudova vrata i glave je ultrazvučni pregled koji omogućava neinvazivan prikaz protoka krvi kroz krvni sud i analizu stanja krvnog suda, što može uputiti na poremećaj protoka i prisustvo plaka, odnosno suženje krvnog suda.

Moguće je ispitivati stanje i protočnost velikih krvih sudova vrata (dopler karotida i duplex scan karotida i vertebralnih arterija) koji snabdevaju mozak krvlju, a takođe i neposredno krvne sudove mozga (transkranijalni dopler- TCD).

Kada se radi doppler i duplex krvnih sudova vrata? 

  • kod osoba za koje se sumnja da su pod povećanim rizikom za nastanak moždanog udara
  • kod osoba koje imaju visok krvni pritisak, poremećene vrednosti masnoća u krvi, povišene vrednosti šećera u krvi, stres u svakodnevnom poslu
  • kod osoba porodično opterećenim za moždani udar i bolesti srca
  • preporučuje se i rizičnim bolesnicima pre velikih operacija

Registracija doppler i duplex krvnih sudova vrata i glave je sasvim bezbolna

Arterije ishranjuju mozak. Bolesti krvnih sudova najčešće dovode do prekida ishrane (kada se dogodi infarkt mozga) ili do krvarenja (pucanje krvnog suda). Obe pojave se u narodu zovu šlog. Spontana krvarenja u mozgu nastaju najčešće zbog prskanja arterije sa slabijim zidovima. Usled dugotrajne arterijske hipertenzije dolazi do slabljenja zida krvnog suda, a nakon toga i do prskanja krvnog suda. U zavisnosti od veličine krvarenja, pacijent može imati samo glavobolju, psihičku izmenjenost, napad epilepsije, slabost suprotne polovine tela ili da bude u komi.

Zašto je važno kontrolisati krvne sudove vrata i glave? 

U faktore rizika spadaju mnoge bolesti, stanja, okolnosti i životne navike, pri čemu na pojedine faktore rizika, kao što su uzrast, pol i genetsko nasleđe, nije moguće uticati, ali je zato na mnoge faktore rizika moguće delovati i smanjiti njihov uticaj, a to su: pušenje, visok krvni pritisak, visoki procenat masti u krvi, alkohol, gojaznost, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.

U Srbiji, svake godine, na 100.000 stanovnika, oko 300 pacijenata doživi moždani udar, po čemu se nalazimo u vrhu evropskih zemalja. Moždani udar je na trećem mestu uzročnika smrtnosti, odmah iza srčanog udara i malignih bolesti. Ovo oboljenje je sa najvišom stopom invaliditeta (svega oko 25% pacijenata se u celosti oporavi), a kod određenog broja pacijenata prvo krvarenje je i fatalno.

Saradnik iz ove oblasti je Prof. dr Petar Slankamenac, neuropsihijatar.